Glavna stranica

Dobro došli na Wikipediju,

slobodnu enciklopediju koju svatko može uređivati.

461.647 članaka na srpskohrvatskom jeziku

• Izradite članak
• Pomoć
• Portali

Istaknuti članak

Mary Wollstonecraft Shelley

Mary Wollstonecraft Shelley (rođena Godwin; London, 30. kolovoza 1797. – London, 1. veljače 1851.) bila je engleska književnica. Najpoznatija je kao autorica gotičkoga romana Frankenstein; or, The Modern Prometheus (1818.), koji se smatra jednim od prvih djela znanstvene fantastike. Također se bavila uređivanjem i promicanjem radova romantičkoga pjesnika i filozofa Percyja Bysshea Shelleyja, svoga supruga. Bila je kći političkoga filozofa Williama Godwina i Mary Wollstonecraft, filozofkinje i feminističke aktivistice.

Majka joj je umrla 11 dana nakon što ju je rodila. Odgojio ju je otac, koji joj je pružio neformalno, ali bogato obrazovanje. Pritom ju je poticao i na usvajanje vlastitih anarhističkih ideja i teorija. Kada je imala četiri godine, oženio se susjedom Mary Jane Clairmont, s kojom je imala buran odnos.

Kako je njezin otac okupljao oko sebe svoje političke istomišljenike, tako je i sama dolazila u doticaj s njima, pa je upoznala Percyja Shelleyja i s njime započela romantični odnos 1814. godine, iako je bio oženjen. To su ljeto zajedno s Marynom polusestrom Claire Clairmont odbjegli u Francusku i putovali Europom. Po povratku u Englesku Mary je bila trudna s Percyjevim djetetom. Iduće su se dvije godine suočavali s društvenom osudom i neprestanim dugovanjima, a pretrpjeli su i smrt kćeri nedonoščeta. Vjenčali su se kasne 1816. godine, nakon samoubojstva Shelleyjeve supruge Harriet.

Recentno istaknuti: EHF Euro 2026. · Ningen Shikkaku · Vargtimmen

Jeste li znali...

Čitanje novina na Mrtvome moru

• ... da je najniže jezero na svijetu Mrtvo more?
• ... da na Antarktiku ima više od 70 jezera koja leže hiljadama metara ispod leda?
• ... da je Venera jedina planeta koja se rotira u suprotnom smjeru u poređenju s ostalim planetama Sunčevog sistemа?
• ... da meduze postoje najmanje 500 miliona godina?
• ... da kraljica termita dnevno položi 30.000 jaja?
• ... da ljudski mozak ima kapacitet skladištenja memorija od oko 2,5 petabajta (miliona gigabajta)?
• ... da je Zemlja jedina poznata planeta s vodom u tečnom agregatnom stanju na svojoj površini?
• ... da je ljubičasta boja relativno rijetka u prirodi?

Aktualni događaji

Dara

• 17. maja – U Beču održan 70. jubilarni Eurosong. Historijsku prvu pobjedu odnijela je Bugarska, koju je predstavljala Dara (na slici) s pjesmom "Bangaranga".
• 12. aprila – Oporbena stranka Tisza, koju predvodi Péter Magyar, uvjerljivo pobijedila na parlamentarnim izborima u Mađarskoj, osvojivši dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini i dokinuvši 16 godina vladavine Viktora Orbána.
• 9. aprila – Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) preklasificirala carskog pingvina iz "gotovo ugrožene" u "ugroženu" vrstu zbog posljedica klimatskih promjena.
• 8. aprila – Odjel francuskog Ministarstva za transformaciju i javnu upravu DINUM objavio da će Francuska u svojim javnim uredima napustiti uporabu operacijskog sustava Microsoft Windows u korist Linuxa.
• 1. aprila – NASA lansirala Artemis II, prvu misiju preleta Mjeseca (i prvu koja napušta nisku Zemljinu orbitu) s ljudskom posadom od 1972. godine.
• 19. marta – U matematici, Gerd Faltings dobio Abelovu nagradu za svoj rad u aritmetičkoj geometriji.
• Europski glavni gradovi kulture za 2026. godinu su Trenčín i Oulu. (godišnji događaj)

Aktualne teme:

• Rusko-ukrajinski rat (2022–)
• Rat u Iranu

Nedavne smrti:

• Ivo Bego
• Predrag Koraksić
• Kazuo Imanishi
• Oscar Schmidt
• Alex Manninger
• Duško Vujošević
• Srećko Bogdan
• Mircea Lucescu
• Eduard Kokšarov
• Carlos Westendorp
• Epeli Nailatikau

Na današnji dan

• 1915. – Danska izmijenila ustav kako bi ženama omogućila pravo glasovanja.
• 1933. – Rodio se srpski i jugoslavenski glumac Velimir Bata Živojinović (na slici), jedno od najvećih imena u historiji jugoslavenske kinematografije.
• 1956. – Slavni rock pjevač Elvis Presley u emisiji The Milton Berle Show predstavio svojih hit singl "Hound Dog" i šokirao javnost svojim sugestivnim pokretima kukovima.
• 1968. – Palestinac Sirhan Sirhan izvršio atentat na američkog predsjedničkog kandidata i brata bivšeg predsjednika Roberta F. Kennedyja u hotelu u Los Angelesu, što je potaklo državu da i kandidatima, a ne samo predsjednicima, priušti osiguranje.
• 1995. – Naučnici Eric Cornell i Carl Wieman sa Univerziteta u Coloradu uspjeli su proizvesti Boze-Einsteinov kondenzat, koji se smatra petim agregatnim stanjem. Za svoje će postignuće 2001. godine podijeliti Nobelovu nagradu za fiziku zajedno s Wolfgangom Ketterleom.Ostali događaji: 4. juna · 5. juna · 6. juna

Slika sedmice

Svjetski dan zaštite životne sredine ili Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se 5. juna kao međunarodni dan posvećen podizanju svijesti o ekološkim problemima i potrebi očuvanja životne sredine, odnosno okoliša. Ustanovljen je nakon Konferencije Ujedinjenih nacija o čovjekovoj sredini, održane 1972. u Stockholmu, a prvi put je obilježen 1973. godine. Koordinaciju aktivnosti preuzeo je Program Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP).

Obilježavanje ovog dana obuhvata kampanje, obrazovne programe, javne akcije i druge inicijative kojima se skreće pažnja na probleme kao što su zagađenje, klimatske promjene, gubitak biodiverziteta, degradacija zemljišta, uništavanje šuma i prekomjerno korištenje prirodnih resursa. Svake godine obilježavanje se veže uz posebnu temu ili kampanju, kojom se pažnja javnosti usmjerava na određeni ekološki izazov. Određuje se i država domaćin, a širom svijeta provode se javni programi i lokalne inicijative.

U aktivnostima učestvuju vlade, međunarodne organizacije, škole, univerziteti, nevladine organizacije, lokalne zajednice, kompanije i pojedinci. Među najčešćim oblicima obilježavanja su akcije čišćenja javnih prostora, rijeka, plaža i šuma, sadnja drveća, radionice, izložbe, javne rasprave, digitalne kampanje i promocija održivih tehnologija. Zbog širokog međunarodnog učešća, Svjetski dan zaštite životne sredine / okoliša smatra se jednom od najvažnijih globalnih platformi za ekološku akciju.

Izvor: Mohsen Taha, 5. juni 2021.

Arhiva

O Wikipediji

Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.

Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.

Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 67.538.653 članka, od čega je 461.647 na srpskohrvatskom.

Dosad je na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradilo 360.517 korisnika, od čega je 321 aktivan (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).

Novosti na Wikipediji

• Od 21. marta do 31. maja 2026. – Po peti put se održalo takmičenje CEE Proljeće.
• Od 15. januara do 5. marta 2026. – Održalo se drugo izdanje uređivačke kampanje 1Lib1Ref.
• Od 1. do 30. novembra 2025. – Održalo se peto izdanje uređivačkog maratona Mjesec Azije.
• 4. maja 2025. – Nakon prijenosa natuknica i naknadnog pregleda završeno spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku.
• 19. aprila 2025. – Započeto spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku nakon postignutog konsenzusa između zajednica.

Srodni projekti

Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja stoji iza mnogih drugih projekata:

• 
  Ostava
  Skladište datoteka
• 
  MediaWiki
  Razvoj wiki-softvera
• 
  Meta-Wiki
  Koordinacija projekata
• 
  Wikiknjige
  Slobodne knjige i priručnici
• 
  Wikipodaci
  Slobodna baza znanja
• 
  Wikifunkcije
  Katalog kompjuterskih funkcija
• 
  Wikicitat
  Slobodni zbornik citata
• 
  Wikiteka
  Slobodna biblioteka
• 
  Wikivrste
  Katalog bioloških vrsta
• 
  Wikiverzitet
  Obrazovni materijali
• 
  Wikivodič
  Slobodni putni vodič
• 
  Wikirječnik
  Slobodni rječnik